Upit treba sadržavati od 2 do 50 znakova
Proizvodi u ovom katalogu
prijateljska podrška pa kakav je tvoj stav po tom pitanju i suživotu s umjetnom inteligencijom? Sve što nam pomaže i pridonosi u svakodnevici, privatnoj ili poslovnoj, iznimno je važno koristiti i razvijati. To se ne može zaustaviti, ali je isto tako važno prepoznati svoje osobno mjesto, kao i mjesto kompanije u tom razvoju. Kada nešto postaje teret ili te ugrožava. Evo jedan banalan primjer. Lokaciju na mobitelu uključujem samo kad je trebam jer tako sam je svjestan i mogu detektirati kad mi je korisna, a kada me ugrožava. Ako radi stalno, onda sam pasivan korisnik i sustav više koristi mene nego ja njega. Dok digitalne usluge koristimo aktivno i promišljeno, imat ćemo pravu slobodu, pa se moramo naučiti prepustiti digitalizaciji, ali se ne smijemo predati u potpunosti. Isto jeis umjetnom inteligencijom. Sjajna stvar, korisna stvar, ali ju moramo odgojiti ili uzgojiti, pa koristiti, za naše dobro. Nemamo problem s umjetnom inteligencijom, već s ljudima i društvom, a taj je problem uvijek isti. Gdje Tokić stoji u digitalizaciji? To pitanje se često otvara na konferencijama. Po stupnju digitalizacije društva svakako smo pri samom vrhu, a s obzirom na to da nismo čista tehnološka firma, mislim da smo odlični. Konkretno, imamo jako puno digitalnih veza s kupcima, bez obzira govorimo li o poslovnim partnerima i velikim kupcima, vozačima - interna digitalizacija je vrlo razvijena. Digitalizaciju možemo mjeriti kroz stupanj digitalne infrastrukture tvrtke, ali i kroz stupanj digitalne pismenosti zaposlenika, a mi smo po oba kriterija pri samom vrhu. A gdje stoji hrvatsko tržište u odnosu na njemačko ili europsko, po pitanju tehnološkog razvoja i povezanosti? Tvoja perspektiva s obzirom na to da si dio odbora za digitalizaciju pri ATR-u na globalnoj razini? Treba reći da u Hrvatskoj imamo jako puno bistrih ljudi te da izvozimo znanje kao malo koja država. Autonomnu vožnju u Mercedesu vodi Hrvat, tu je Rimac, poznati smo u inženjerskim krugovima kao i u nogometnim. U ATR-u, organizaciji koja okuplja sve najjače svjetske distributere u automobilskom aftermarketu, kada kažem da Tokić ima 200 robotskih i automatiziranih procesa koji godišnje odrađuju više od 10 milijuna zasebnih zadataka - svi su zatečeni. Želim reći, u Hrvatskoj postoje jako dobre priče koje teže dolaze do površine zbog digitalne infrastrukture države i regije - tako da je percepcija malo iskrivljena (npr. kao što je i stereotip , Made in Germany“) 2030. ili 2035. često su godine za koje svi daju neka svoja predviđanja. Što misliš kako će izgledati te godine u kontekstu elektrifikacije, digitalizacije, umjetne inteligencije na hrvatskom tržištu? Ti segmenti ne moraju biti nužno povezani, ali u vozilima je zaista sve objedinjeno. Elektrifikacija se najsporije razvija jer je najovisnija o infrastrukturi. Digitalizacija je već sada čak i prisutnija nego što mislimo, dok je 'hype' vezan uz umjetnu inteligenciju tek krenuo. Međutim, kako će izgledati zadane projekcije jako ovisi o trendovima i profilima tržišta gdje ćemo imati tektonske pomake. Recimo, u Kini se sve manje prodaju njemački automobili jer je korisničko iskustvo (digitalno) koje traže Kinezi u njima lošije nego u kineskim autima koji stižu i u Europu. Ljudima je sve manje važno kako auto 'leži', a zanima ih tehnološki UX. Možemo samo nagađati gdje će se početi prelijevati gašenje nekih tržišta i otvaranje drugih u smislu tijeka novca i nacionalnih gospodarskih strategija. Tu su onda subvencije kojima se neke stvari umjetno potiču, ali uvijek je infrastruktura ta koja nas prizemljuje. Ne postoji generalni odgovor za 2035. Na nekim tržištima bit će samo kineskih električnih automobila, negdje neće biti kao što je sada, ana puno mjesta bit će onako kako uopće ne razmišljamo da bi moglo biti. To je i izazov i velika prilika! Danas je riječ održivost ta koji svi najviše vole. Kako ti sebi pojašnjavaš 'sustainability' i imaš li neki primjer održivosti u Tokiću ili Bartogu? Puno je primjera, ali održivost može biti i organizacijska, na što smo u Tokiću posebno ponosni jer u odjelima koji se naslanjaju na razvoj, IT, analitiku i DT radi oko 30 ljudi. Internim razvojem tehnologije i alata, upravo odjeli Tokić čine održivim u poslovnom razvoju jer izgradnjom vlastitih rješenja i know-howa Tokić nije toliko zavisan o dobavljačima. Nažalost, svjedoci smo da na takve odnose i razvoj utječu i vremenske prilike, pa u tom kontekstu biti održiv znači biti samodostatan. Naravno, koliko je to moguće. Gradimo core- timove koji upravljaju tehnološkim izazovima i prilikom istraživanja strašno puno uče. To je naš zalog u budućnost i organizacijsku održivost. Odabrao si Tokić nakon Amazona - opirali smo se tom pitanju - ali što te privuklo? Ništa ne može zamijeniti taj dobar osjećaj, jednostavnu ugodnost i ljudskost, koji traje od dolaska 2020. Znao sam otprilike što je Tokić i prije, ali taj šok kad sam došao! U skladištu se testiraju roboti, velik broj ljudi bavi se digitalnim svijetom, a opet svuda oko mene realna slika svakodnevice, obitelji i životnih vrijednosti. Tokić je tradicionalna kompanija s obiteljskim temeljnim vrijednostima, ali je istovremeno i nevjerojatno otvorena s velikim poslovnim slobodama. I kroz organizacijsku strukturu i kroz kreativnost. Vani, u Irskoj i Amazonu, bilo je zanimljivo, ali to je dramatično drukčije okruženje. Da bih se tamo prilagodio, morao bih izgubiti dio sebe, svoje kulture, običaja, naroda... Istina, netko će tamo pronaći novog ili pravog sebe, ali moj pravi dio je ovdje - u Tokiću i u Hrvatskoj. # Tokić je tradicionalna kompanija s obiteljskim temeljnim vrijednostima, ali je istovremeno i nevjerojatno otvorena s velikim poslovnim slobodama OITOKIĆ)
| Ime | Pojedinosti |
|---|
